Dr Mirijana Petrović

Asc. dr sc. med. Marijana Petrović

Dr Marijana Petrović je specijalista interne medicine s posebnim usmerenjem ka nefrologiji. Svoje profesionalno iskustvo stekla je na Klinici za nefrologiju Vojnomedicinske akademije. Aktivno doprinosi nastavi interne medicine – nefrologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta odbrane.

Nagrađena je za izuzetan doprinos i postignute rezultate u radu, kako od strane Vojnomedicinske akademije 2012. godine, tako i od strane Ministarstva odbrane Republike Srbije i VMA 2015. godine.

Dr Mirjana je završila Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, specijalizaciju iz interne medicine na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske Akademije od 2001. do 2005. godine, a zatim i doktorske akademske studije na Fakultetu medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu.

Tokom svoje karijere, radila je kao lekar specijalista na Klinici za Nefrologiju VMA od 2005 do 2016. godine. Član je Nefrološke sekcije Srpskog lekarskog društva, Udruženja nefrologa Srbije, Evropskog udruženja nefrologa (ERA-EDTA) i Udruženja za transplantaciju organa Srbije.

Dr Petrović je uložila trud u svoje usavršavanje kako u zemlji tako i u inostranstvu, fokusirajući se na peritoneumsku dijalizu, hemodijalizu, transplantaciju bubrega i kliničku nefrologiju. Svoje znanje deli kroz aktivno učešće na simpozijumima i stručnim skupovima, a kao autor ili koautor objavila je brojne naučne radove u domaćim i međunarodnim časopisima.

Nefrološki pregled kod dr Mirjane možete obaviti u poliklinici Vaša kuća zdravlja.

lekovi za pritisak i bubrezi

Dugotrajna upotreba lekova za krvni pritisak može izazvati oštećenje bubrega

Novo istraživanje bubrega sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Virdžiniji izaziva zabrinutost da bi dugotrajna upotreba lekova koji se obično prepisuju za lečenje visokog krvnog pritiska i srčane insuficijencije mogla da doprinese oštećenju bubrega.

Pacijenti treba da nastave da uzimaju lekove, koji uključuju dobro poznate i široko korišćene ACE inhibitore, kažu istraživači. Ali naučnici pozivaju na studije da bolje razumeju dugoročne efekte lekova.

Naše studije pokazuju da su ćelije koje proizvode renin odgovorne za štetu. Sada se fokusiramo na razumevanje kako ove ćelije, koje su toliko važne da nas brane od pada krvnog pritiska i održavaju naše blagostanje, prolaze kroz takvu transformaciju i izazivaju oštećenje bubrega“, rekla je Maria Luisa Sekueira Lopez MD, odeljenja za pedijatriju UVA. i Centar za istraživanje zdravlja dece. „Ono što je potrebno je da se identifikuje koje supstance ove ćelije proizvode koje dovode do nekontrolisanog rasta krvnih sudova“ u bubregu.

Razumevanje oštećenja bubrega


Hronični visok krvni pritisak pogađa milijardu ljudi širom sveta. Istraživači UVA su želeli da bolje razumeju zašto su teški oblici stanja često praćeni zadebljanjem arterija i malih krvnih sudova u bubregu, što dovodi do oštećenja organa.

Otkrili su da specijalizovane ćelije bubrega koje se nazivaju reninske ćelije igraju važnu ulogu. Ove ćelije normalno proizvode renin, vitalni hormon koji pomaže telu da reguliše krvni pritisak. Ali štetne promene u ćelijama renina mogu prouzrokovati da ćelije napadnu zidove krvnih sudova bubrega. Ćelije renina tada pokreću nakupljanje drugog tipa ćelija, ćelija glatkih mišića, koje uzrokuju zgušnjavanje i ukrućenje krvnih sudova. Rezultat: Krv ne može da teče kroz bubreg kako bi trebalo.

Dalje, istraživači su otkrili da dugotrajna upotreba lekova koji inhibiraju sistem renin-angiotenzin, kao što su ACE inhibitori ili blokatori angiotenzinskih receptora, imaju sličan efekat. Ovi lekovi se široko koriste u mnoge svrhe, uključujući lečenje visokog krvnog pritiska, kongestivne srčane insuficijencije i srčanog udara, kao i sprečavanje velikih srčanih problema. Ali dugotrajna upotreba lekova bila je povezana sa otvrdnutim bubrežnim sudovima i kod laboratorijskih miševa i kod ljudi, otkrili su naučnici.

Istraživači napominju da lekovi mogu biti spasonosni za pacijente, pa naglašavaju važnost njihovog nastavka uzimanja. Ali kažu da su potrebne dodatne studije da bi se bolje razumeli dugoročni efekti lekova na bubrege.

Bilo bi važno sprovesti prospektivne, randomizovane kontrolisane studije kako bi se utvrdio stepen funkcionalnog oštećenja i oštećenja tkiva kod pacijenata koji uzimaju lekove za kontrolu krvnog pritiska“, rekao je Ariel Gomez, MD, iz UVA-ovog Odeljenja za pedijatriju i istraživački centar za zdravlje dece. „Imperativ je saznati koje molekule prave ove ćelije kako bismo mogli da im se suprotstavimo kako bismo sprečili štetu dok se hipertenzija leči trenutnim lekovima koji su danas dostupni.

marko-ilic

Dr Marko Ilić

Dr Marko Ilić je specijalista nefrologije. Završio je Medicinski fakultet u Beogradu 2011. godine. Specijalizaciju iz nefrologije završio je na fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu 2019. godine. U Opštoj bolnici Ćuprija počeo je da radi 2005. godine. Trenutno radi na mestu subspecijaliste u odeljenju nefrologije sa odsekom hemodijalize. Član je Srpskog lekarskog društva, Udruženja nefrologa Srbije, ERA-EDTA-Evropskog udruženja za bubrežne bolesti, dijalizu i transplantaciju i ECHOS-Ehokardiografskog udruženja Srbije.

Dr Marko obavlja preglede u ordinaciji Sanitas klinik.

bojan-markovic

Dr Bojan Marković

Dr Bojan Marković je 2002. godine diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Nišu. Na Medicinskom fakultetu Unverziteta u Beogradu položio je specijalistički ispit iz Interne medicine 2012. godine, a 2015-2016. upisao je užu specijalizaciju iz oblasti nefrologije. Na Odeljenju nefrologije i hemodijalize u OB u Ćupriji je odbranio je subspecijalistički rad iz oblasti nefrologije. Član je Lekarske komore Srbije, Srpskog lekarskog društva, aktuelno i član predsedništva nefrološke sekcije SLD-a.

Dr Bojan obavlja preglede u ordinaciji Sanitas klinik.