stres i kilaza

Stres i kilaža

Zbog čega neki ljudi, kada su pod stresom, dobijaju kilograme, a drugi ih gube? Koliko problema imaju pojedinci koji se, umesto pitanja kako smršati, pitaju kako se ugojiti? 

Preteranost bilo koje vrste nije samo estetski problematična. Ona je i veoma štetna za organizam, pa bi bilo dobro poznavati uzroke, kako bismo lakše sanirali posledice.

Faktori koji utiču na gojaznost, hormonski i psihološki

Verovatno ste već čuli za hormonski mehanizam prisutan u situacijama povećenog stresa. Najlakše ga je zapamtiti citirajući čuvenu frazu na engleskom jeziku „fajt or flajt“ (fight or flight), koja znači – „bori se ili beži“. Na opaženu opasnost, naime, organizam proizvodi takozvani hormon stresa kortizol, kao i adrenalin i noradrenalin. Cilj je da se sve neophodne funkcije i organi pripreme za povećane napore u spašavanju od, stvarne ili samo opažene, ugroženosti.

Kortizol u telu ostaje dugo – u situaciji produženog stresa trajno je povišen. On pomaže u sagorevanju masnoća i ugljenih hidrata dajući energiju, zbog čega se stalno dodatno luči i insulin, kako bi se održao potreban nivo šećera u krvi. Ukratko, rezultat je da postajemo gladni. Sa rastom apetita dolazi do povećanog unosa hrane, kao i teškoća u uzdržavanju od jela, ako se namerava skinuti kilaža. Želju za hranom neophodno je zadovoljiti brzo, zbog čega su izbor, najčešće, nekvalitetna hrana bogata mastima i slatkiši.  

Još jednu zanimljivost vezanu za kortizol vredi pomenuti. Dokazano je da se suvišni kilogrami stečeni na ovaj način nagomilavaju u predelu stomaka pre nego na kukovima, na primer. Dodatne masne naslage oko struka povezane su, i to je potvrđeno, sa većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt i moždani udar.

Sve navedeno je jasno, ali šta se dešava sa pojedincima koji pod stresom počinju da gube kilograme? 

I kod njih je nivo kortizola visok, što je urođena reakcija. Organizam prepoznaje krizu i, pošto je glavni zadatak “borba ili bežanje“, sve druge funkcije se privremeno potiskuju – rad imunog sistema, sistema za varenje, reproduktivnog sistema… Osoba „zaboravlja“ sve osim stresa, povećan nivo adrenalina je čini budnom i ona pravi nelogične izbore – preskače obroke, menja ritam sna, rada, odmora… Kod nekih se javlja gorušica, upala želudačne i sluznice creva, bol u stomaku, dijareja… Ispijanje kafa i pušenje cigareta dodatno pogoršava stanje. 

Organizam osobe koja pod stresom gubi kilograme ne vari hranu kvalitetno, apsorbovanje korisnih sastojaka je onemogućeno, metabolizam je poremećen. Neki ljudi imaju naviku da pod stresom više rade i dodatno se kreću, čime troše i dodatne kalorije. 

Postoje i oni koji, jednostavno, zbog svega gube apetit, jer im jelo više ne prija.

Konsultacije, pa promena navika 

Pre nego što damo nekoliko saveta osobama kod kojih pojačani stres ima negativan uticaj na kilažu, napomenimo važan preduslov za akciju. 

Pokušajte da obezbedite dokaze da je baš stres, a ne nešto drugo, uzrok dobijanja ili gubljenja kilograma.  

Prokonsultujte se sa lekarom. Ispričajte mu kada je sve počelo i koje još simptome, osim promena u kilaži, eventualno, imate. Jedan broj veoma ozbiljnih bolesti i telesnih stanja mogu da izazovu naglo mršavljenje i gojenje. Pomenimo poremećaje u radu štitaste žlezde, dijabetes, bolesti creva, ali i jedan broj karcinoma, koji nikako ne bi smeli da budu „maskirani“ pogrešnim uverenjem da je uzročnik promena u telesnoj težini isljučivo stres.

A ako je to, zaista, samo stres, pokušajte sledeće.

Vežbajte redovno, bar dvadesetak minuta, izađite u prirodu i prošetajte, počnite da se bavite jogom, razmislite o meditaciji, vežbama disanja i drugim alternativnim načina relaksacije. Upoznajte svoje telo i procese koji se odvijaju u njemu.

Omogućite sebi zdravu ishranu i namirnice koje će na prirodan način regulisati nagle promene u metabolizmu.   

Održavajte kontakte sa drugima, razgovarajte, slušajte muziku, čitajte, bavite se kućnim ljubimcima. Idite u krevet ranije, uvedite rutine koje će vam prijati. 

Smanjite unos kofeina i alkohola. Smanjite i neke od obaveza koje ste bespotrebno sebi nametnuli. 

Izbegavajte situacije za koje znate da podižu nivo stresa, i ne budite preterano kritični prema sebi. 

 

Leave A Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *