Poreklo komorača je Mediteran, a kod nas raste uz puteve na kamenitom tlu. Ova jednogodišnja biljka ima listove koji su podeljeni u tri do četiri nabora, svetlozelene boje i sitnih žutih cvetova. Hiljadama godina se koristi kao začin, lek i povrće.
Stari Kinezi, Indijci i Egipćani su poznavali njene prednosti. Mladi listovi komorača često se koriste u južnoevropskim zemljama.
Sa naše tačke gledišta, jela pripremljena od komorača pomažu varenju. U italijanskoj i francuskoj kuhinji komorač je uobičajeni sastojak supa i jela. Često se kombinuje sa drugim povrćem za pripremu salata, umaka i jela sa povrćem.
Semena komorača se seju u posudice početkom maja i postavljaju na sunčano mesto. Listovi se beru u junu, dok se seme skuplja u julu. Komorač ima pozitivan uticaj na varenje, sprečava nezdrave fermentacije u crevima, umiruje grčeve i nadutost u stomaku, reguliše menstruaciju, podstiče izlučivanje mokraće i pruža opšti osećaj smirenosti organizma.
Komorač se koristi kao dodatak pečenom mesu, ribi, siru i domaćem hlebu. Dodavanje grančica komorača krastavcima prilikom kiseljenja pruža poseban ukus.
Leave A Comment