Mediko

Dijete · February 21, 2023

zdravlje i dijeta

Zdravlje i dijeta

Reč dijeta, na našim prostorima a i šire, tretira se isključivo u okviru odgovora na pitanje – “kako smršati”. Bilo bi idealno kada bismo dijeti vratili značenje koje izvorno ima. 

Grčka reč “diaita”, od koje je nastala reč dijeta, bukvalno bi mogla da se prevede kao “način života”. Latinski jezik već je napravio izvesnu promenu, pa je njihova reč “diaeta” označavala način života, ali savetovan ili prepisan od strane lekara. 

Osnovna izmena koju treba da prihvatimo, kada je dijeta u pitanju, jeste dugoročnost novog stila života. Razlog je – zdravlje. Dijetu ne treba posmatrati kao skup privremenih ograničenja, koja se napuštaju pošto se postigne cilj. Dijetu ne treba posmatrati čak ni kao ograničenje. Izvesnih korekcija, radi boljeg zdravlja, mora da bude, ali se one odnose samo na prekomerne količine, loše izbore, konzumiranje hrane “bogate” štetnim sastojcima… a nikako na preporuke da se ne sme probati čokolada, pica, hamburger…       

Jednostavna pravila zdrave ishrane

Pravila zdrave ishrane nisu komplikovana, niti su tajna. Svaki dobar nutricionista daće vam savet kako da se, od početka do kraja života, pridržavate zdrave “dijete”.

Važno je, najpre, početi što ranije. Roditelji su odgovorni da navike deteta formiraju u skladu sa preporukama. Dojenje je prvi korak u zdravom rastu i razvoju svih telesnih funkcija, pa ga treba praktikovati kod beba kad god je to moguće. U prvim godinama stvaraju se dobre osnove za izbegavanje gojaznosti, koja predstavlja, upravo kod dece, jedan od najvećih problema savremenog  javnog zdravlja. Prekomerna telesna težina dovodi do povećanog rizika od nezaraznih bolesti, kasnije u životu, a najčešće su dijabetes, bolesti srca i krvnih sudova, moždani udari, karcinomi.   

Sledeće pravilo je logično – količina unosa kalorija ne bi trebalo da premaši količinu kalorija koju telo dnevno troši. U zavisnosti od obaveza i načina rada, na primer, nekome je potrebno značajno više energije, pa je opravdano da se ona unese hranom. 

Sezonsko voće i povrće svakodnevno bi trebalo da se nađe na stolu u količini od najmanje 400 grama. Kažemo sezonsko, pošto to ne mora da bude nešto ekskluzivno i skupo. Isključite iz ove grupe krompir i drugo povrće sa skrobnim korenom. 

Zdrava ishrana

Zdrava hrana su i mahunarke (sočivo, pasulj), orasi, celo zrno žitarica, integralni pirinač… Dovoljno je da, kad u prodavnici kupujete hleb ili planirate obrok, mislite o tome i napravite dobar izbor.

Ukupne masti, i to je pravilo, ne treba da pređu 30% od dnevnog unosa energije. Najbolje su nezasićene masti iz ribe i orašastih plodova, suncokretovog, sojinog, repičinog i maslinovog ulja, a lošije zasićene masti iz masnog mesa, butera, palminog i kokosovog ulja, kajmaka, sira, svinjske masti. Najlošije za zdravlje, trans masti, nalaze se u industrijski proizvedenim mastima kakve su margarini. Trans masti se mogu naći i u sastavu grickalica, čipsa, lisnatog testa… Trans masti ima u izvesnim količinama i u proizvodima od preživara (koza, ovaca, krava), bilo da su u pitanju mleko i mlečni proizvodi, ili meso.    

Napred navedeno odmah izaziva sumnju i pitanje – o kakvoj vrsti ishrane se govori ako su gotovo svi proizvodi na našim stolovima štetni?  Naglašavamo još jednom da ništa nije zabranjeno. Zamenite jedne masti drugima, neka zasićene masti ne pređu 10% dnevnog unosa energije, a trans masti pokušajte da izbegnete.  

Na redu je so. Količina od jedne kašičice jodirane soli dnevno je maksimum (oko 5 grama), ali imajte u vidu da se so nalazi u najrazličitijim namirnicama, pa ne preterujte.

I na kraju, šećer, koji se najpre okrivljuje za suvišne kilograme. Kako smršati i hraniti se zdravo do kraja života, a ne odreći se poslastica? Na dnevnom nivou može se tolerisati čak 12 kašičica šećera za zdravu aktivnu osobu, odnosno 10 % od ukupnih izvora kalorija. Polovina (5%) bi bila prihvatljiva količina za dobro zdravlje. Problem u ovom slučaju pravi sabiranje – šećeri se nalaze u slatkišima, medu, bezalkoholnim i alkoholnim pićima, gotovim jelima, ali i u voću, povrću… i brojnim proizvodima u kojima ih nije lako otkriti (osim na deklaraciji).